Prema
kalendarski prilagođenim podatcima statističkog ureda Eurostat,
industrijska je proizvodnja u travnju 2019. godine na razini EU
(podatci za Belgiju, Dansku, Cipar i Austriju nisu dostupni) bila
0,1% manja (u Hrvatskoj 3% veća) u odnosu na isti mjesec 2018.
godine. Travanjskim je padom prekinut uzlazni trend koji je trajao
dva mjeseca.
Općenito,
od rujna 2013. godine do travnja 2019. samo je četiri puta
zabilježen godišnji pad proizvodnje: studeni 2014., studeni 2018.,
prosinac 2018. i travanj 2019.). Na pad proizvodnje u studenome i
prosincu 2018. određeni je utjecaj imao pad inozemne potražnje, tj.
robnog izvoza (za travanj podatci o robnoj razmjeni EU nisu još
dostupni). Strukturno, posljednja su tri pada proizvodnje EU
zabilježena znatnim dijelom kao rezultat pada proizvodnje u
Njemačkoj, a to je pak djelomično rezultat vanjskotrgovinske
politike SAD-a i neizvjesnosti oko Brexita. Pad proizvodnje u
Njemačkoj znatnim je dijelom rezultat zabilježenoga pada
proizvodnje motornih vozila (trend koji kontinuirano traje od srpnja
2018.)
Na
pozitivan su trend industrijske proizvodnje EU posljednjih godina
povoljno utjecale domaća (potrošnja kućanstva, države i
investicije) i inozemna potražnja (robni izvoz). Robni izvoz na
razini EU realno je bio 32,9% veći u 2018. godini od onog iz 2008.
godine, osobna potrošnja bila je 8,3% veća, dok su investicije u
fiksni kapital bile 2,3% veće. Ti podatci pokazuju da je u EU, kao i
u Hrvatskoj, dinamika rasta domaće potražnje bila sporija u odnosu
na dinamiku rasta inozemne potražnje.
Prema
dostupnim podatcima (za 24 od ukupno 28 zemalja), pad industrijske
proizvodnje na razini EU u travnju 2019. godine strukturno je
rezultat zabilježenoga pada proizvodnje u deset zemalja (Njemačka,
Estonija, Grčka, Italija, Latvija, Malta, Nizozemska, Portugal,
Rumunjska i UK), dok je u njih 14 zabilježen rast.
U
prva četiri mjeseca 2019. godine industrijska je proizvodnja EU u
prosjeku bila 0,2% veća (u Hrvatskoj 2,8% veća) u odnosu na isto
razdoblje 2018. godine.
Na razini EU prošla je godina bila peta uzastopna godina rasta industrijske proizvodnje, pri čemu je prošlogodišnja razina proizvodnje bila 1,3% veća (u Hrvatskoj 9,6% manja) u odnosu na onu iz 2008. godine. Očekujemo da će se ove godine nastaviti povoljna kretanja domaće potražnje unutar EU te da će to pozitivno utjecati na proizvodnju koja bi mogla ostvariti rast i šestu godinu zaredom, ali sporije dinamike u odnosu na prošlogodišnju s obzirom na trenutne trgovinske tenzije i vrlo sporu dinamiku rasta proizvodnje u dosadašnjem dijelu godine.
www.sjever.hr 14.06.2019.