Informacije o stanju sigurnosti te kretanja na tržištu rada, kao i tijek projekta izgradnje sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje Zabok i sustava odvodnje Zlatar bile su na dnevnom redu sjednice Županijske skupštine Krapinsko-zagorske županije u ponedjeljak.
Točka oko koje se vodilo najviše rasprave bila je upravo ona vezana uz projekt Aglomeracije.
Ukupna vrijednost projekta izgradnje sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje Zabok i sustava odvodnje Zlatar je 598 milijuna kuna s PDV-om, što ga čini najvećom investicijom vodno komunalne infrastrukture na području rada Zagorskog vodovoda. Projekt bi trebao biti završen do kraja 2023. godine. Sanacija glavnog kolektora G. Stubica – Oroslavje je pri kraju, u roku bi trebali biti završeni radovi prve i druge faze izgradnje kanalizacijskih mreža, kao i treći dio te izgradnje. Za izgradnju postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda trenutno aktivni period projektiranja i ishođenja dozvola ovisi i o rokovima nadležnih tijela za izdavanje potrebnih akata te je u ovom trenutku nemoguće predvidjeti realnu mogućnost završetka ili skraćivanja faza. U informaciji dostavljenoj županijskim vijećnicima navodi se kako je Zagorski vodovod poduzeo te će i dalje poduzimati raspoložive mjere kako bi uspješno završio projekt Aglomeracije Zabok i Aglomeracije Zlatar.
Direktor Zagorskog vodovoda Mario Mihovilić prilikom izlaganja istaknuo je da prema posljednjoj dinamici radova s pravom se može očekivati dovršetak projekta unutar zadanih rokova.
Kazao je kako se radovi odvijaju posvuda na terenu izuzev Konjščine gdje se očekuje početak radova ovo ljeto.
-Što se dogodilo u ovo vrijeme je bitno povećanje cijene čelika što je pogodilo izviđače. Očekujem naputke Vlade koja će riješiti problem povećanja cijena čime bi se i jače krenulo u radove – drži Mihovilić. Kao jedno od rješenje napomenuo je indeksaciju o kojoj se upravo ovih dana priča u javnom prostoru.
Prvi se za raspravu javio Vladimir Pleško iz HDZ-a koji je pobrojio sve činjenice odnosno vremenski tijek svih važnijih događanja vezano uz spomenuti projekt. Upozorio je na zadane rokove gdje je, napomenuo je, vidljivo da je dosada realizirano tek 15 projekta i da se u slijedećih godinu dana treba dovršiti preostalih 85 posto.
-Postavlja se pitanje hoće li se projekt završiti na vrijeme. Hoće li se izvršiti ono što je potpisano jer znamo da ako se to ne izvrši dolazi do penalizacije. Želim reći da KZŽ i sve jedinice lokalne samouprave moraju vidjeti kakva će situacija biti nakon provedbe tog projekta? Hoće li biti potrebna dodatna sredstva i otkuda će se ta sredstva namaknuti ? - zapitao je Pleško. Dodao je i da su radovi krenuli na vrijeme da sada ne bi bilo toliko problema sa rastom cijena.
-HDZ želi da se ovaj projekt završi na vrijeme i da on za sve jedinice lokalne samouprave prođe što bezbolnije i da u konačnici neće biti povećanja cijene odvodnje vode zbog eventualni kašnjenja – kazao je Pleško te poručio odgovornima , među ostalim je nabrojao župana i prvog čovjeka Zagorskog vodovoda Mihovilića, da se uhvate ukoštac sa svim ovim problemima. Ponovio je zahtjeva za analizom povećanja svih cijena i koliko će to u konačnici utjecati na rast ukupnog iznosa projekta.
-Želimo da projekt završi na opće zadovoljstvo svih građana KZŽ – završio je Pleško.
Ljubica Jembrih iz HDZ-a kazala je da je jedan od velikih problema stanje prometnica na kojima se provodi projekt. Konkretno za Lobor je rekla da je mnogim mještanima otežan ili onemogućen dolazak do nekih javnih ustanova. Požalila se na lošu komunikaciju sa Zagorskim vodovodom kada se želi ubrzati sanacija prometnica.
-Od svih dionika dobivamo odgovore na upite osim od nositelja projekta Zagorskog vodovoda. Ne znam zašto je tako loša komunikacija – kazala je Jembrih. Upozorila je odgovorne, konkretno što se tiče općine Lobor, i ako se odobre dodatna financijska sredstva zbog povećanja cijena to za ceste na području njene općine ništa ne znači jer nisu napravljene potrebne predradnje nužne za potpun sanaciju.
-Rekli ste da je na terenu više ekipa. Konkretno u Loboru to znači jedan radnik sa lopatom i jedan radnik sa metlom – poručila je Jembrih.
Odgovarajući na pojedine kritike Mihovilić je kazao da što se tiče povećanja cijena i da je sada na izvođačima radova da daju prijedlog koliko je to povećanje.
-Vrlo je važna uloga voditelja projekta koji dobiva brojne upite i ne stoji da mi ne odgovaramo već je to određen proces kojeg vodi voditelj projekta – pojasnio je Mihovilić. Na to je kasnije reagirao Pleško pitajući Mihovilića ako je voditelj projekta važan u cijelom procesu zašto nije došao na Skupštinu da odgovara na važna pitanja.
U slijedeća tri mjeseca Mihovilić očekuje analizu rasta cijena da se vidi, kako je sam rekao, „kako stojimo". Nakon toga očekuje se naputak s nacionalne razine kako dalje – završio je Mihovilić te dodao kako je taj projekt duljeg trajanja i da se može dosta toga nepredvidivog dogoditi, a što se zbog događanja na globalnoj razini i dogodilo.
Na ovakvo pojašnjenje javila se opet Jembrih koja je ponovila da su veliki problemi u komunikaciji na terenu. Navela je primjer zatvaranja pojedinih dionica bez prethodne najave.
-Bolja komunikacija mora biti i molila bih termin sanacije centra Lobora – zatražila je Jembrih.
Jedan od sudionika u raspravio bio je i HDZ-ov gradonačelnik Krapine, Zoran Gregurović, koji je pitao je li moguće da je socijalna ustanova Lobor grad izostavljena projektom, a koja se sama brine za 200-tinjak korisnika. Dodao je da je ta ustanova udaljena samo stotinjak metara od trase gdje se provodi projekt. Zapitao se i da li se sada traži od te ustanove da osigura 200 tisuća kuna za potrebnu pumpu kako bi ih se spojilo na sustav odvodnje vode.
Mihovilć je kazao da ta ustanova ima svoj uređaj za pročišćavanje, ali da taj uređaj ne funkcionira. Kazao je da ustanova u obuhvatu Aglomeracije i da je ponuđeno nekoliko rješenja i da se mora ugraditi nekakva pumpa. On osobno tvrdi da tu nema nikakvih problema i da se uvijek odazivaju na pozive kada treba riješiti određeni problem. Kazao je da priključak te ustanove na aglomeraciju neće biti besplatan. Na kraju je poručio da postoji volja da se toj instituciji pomogne i da će se sigurno pomoći.
-Tu smo, pomagat ćemo svi jedni drugima – riječi su Mihovilića.
Jembrih je poručila Mihoviliću da oni moraju riješiti problem tko rješava situacije na terenu. Zanimalo ju je i koliko će koštati priključak na području Općine Lobor na što je Mihovilić odgovorio da će za sva domaćinstva, koja su u obuhvatu Aglomeracije, on biti besplatan. No, zasada je prerano o tome pričati detaljnije – kazao je prvi čovjek Zagorskog vodovoda.
U raspravu se uključio i župan Kolar koji je, govoreći o ulozi Županije, kazao kako su nakon početka projekta izostali daljnji pozivi Hrvatskih voda prema Županiji. Kazao je da je on osobno zatražio informacije zbog čega kasni projekt i kakve bi to posljedice moglo imati prvenstveno kada se gleda penalizacija.
-Ono što je bitno da Skupština i Nadzorni odbor Zagorskog vodovoda bude upoznat sa svim činjenicama oko provođenja projekta, a i mi ćemo pratiti sva događanja – rekao je Kolar. I on smatra da bi komunikacija trebala biti bolja i efikasnija.
U konačnici većina vijećnika prihvatila je zaključak o stanju projekta.
Povoljno stanje sigurnosti na području Krapinsko-zagorske županije tijekom 2021. godine odnosi se na stanje kretanja kriminaliteta, prekršaja protiv javnog reda i mira, stanje sigurnosti u cestovnom prometu i na državnoj granici. U prilog tome govori podatak da 1001 evidentirano kazneno djelo čini 828 kaznenih djela na 100.000 stanovnika, što je najmanje u Hrvatskoj, a državni je prosjek 1395. Ukupna razriješenost kaznenih djela je 81,3 posto i uz 2020. s 82,3 posto najviša je u posljednjih deset godina. Ukupna razriješenost kaznenih djela krađe je 54,3 posto i najveća je u Hrvatskoj, koja ima prosjek od 33 posto. Pet poginulih u prometu, koliko je i u Požeško-slavonskoj županiji, najmanje je u Hrvatskoj. Međunarodni granični prijelaz Macelj s 8.676.522 prelaska putnika najfrekventniji je granični prijelaz u Hrvatskoj.
Novi načelnik PU krapinsko-zagorske, Josip Bukvić, govoreći o podacima zaključio je da je ova policijska uprava daleko ispred ostalih po postotku. Kod kaznenih djela istaknuo je visoku razriješenost od 79,1 posto što je, po njemu, jako dobar rezultat.
Bukvić se pohvalio i da je PU krapinsko-zagorska, po pitanju narušavanja javnog reda i mira, daleko bolja od ostalih policijskih uprava.
Na kraju se dotaknuo i sigurnosti cestovnog prometa. Istaknuo je veći broj prometnih nesreća ali, naglasio je, i zadovoljavajuće stanje što se tiče posljedica tih prometnih nesreća.
-Promatrajući to na 100 tisuća stanovnika i uspoređujući se s ostalim PU nalazimo se na mjestu koje je zadovoljavajuće – zaključio je Bukvić.
Kolar se na takvo izlaganje osvrnuo koliko je bitna upravo preventiva.
-Ono što je za nas bitno koji ovdje živimo da je sigurnost na izrazito visokoj razini što je bitno i za investitore koji dolaze jer oni ulažu tamo gdje nije visoka razina kriminala. Svi zajedno ćemo se morati više posvetiti području droga gdje ćemo morati provesti dodatnu prevenciju odnosno edukaciju naših mladih – rekao je župan Kolar.
A nakon rasprave o stanju sigurnost raspravljalo se o stanju na Zavodu za zapošljavanje.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje tijekom 2021. godine u Krapinsko-zagorskoj županiji prosječno je evidentirano 41.330 aktivnih stanovnika, od čega se 38.943 odnosi na osiguranike Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a 2.387 na nezaposlene osobe. Prosječni broj zaposlenih povećao se za 2,2 % ili 845 osoba u usporedbi s 2020. godinom. Istodobno, broj nezaposlenih smanjio se za 10,6 % ili 283 osobe, što je dovelo do povećanja ukupnog broja aktivnog stanovništva za 1,4% ili 562 osobe.
Ako promatramo podatke za prva tri mjeseca 2022. u odnosu na 2021. godinu nastavljen je rast prosječnog broja osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, za 472 osobe ili 1,2%, a smanjen je prosječan broj nezaposlenih osoba za 338 osoba ili 14,2%. U prva tri mjeseca ove godine najveći rast prosječnog broja zaposlenih u odnosu na 2021. godinu zabilježen je u županijama sjeverozapadne i središnje Hrvatske, od 1,8% u Zagrebačkoj, 1,6% u Gradu Zagrebu te za 1,5% u Međimurskoj, 1,4% u Varaždinskoj i 1,2% u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Prvi čovjek Zavoda, Goran Vukmanić, tijekom izlaganja rekao je da nema velikog odljeva radne snage iz Krapinsko-zagorske županije kao što je to slučaj u drugim županijama.
Također, istaknuo je kako je u 2021. bio rekord po broju traženih radnika preko burze, a brojka je bila veća od 6.600 zahtjeva. Zavod provodi i mjere za poticanje zapošljavanja gdje se vidi da početak ove godine bilježi pad interesa za tim mjerama što govori u prilog tome da je manje radne snage.
Što se tiče potpora za očuvanje radnih mjesta Vukmanić je ponudio podatak kako je sa državne razine preko Zavoda u tri godine isplaćeno 272 milijuna kuna u tu svrhu.
U raspravi HDZ-ov Ernest Svažić pohvalio je ovakve rezultate te podsjetio na neke nespomenute mjere, poput javnih radova ili pak projekta „Zaželi", preko kojih je također zaposlen značajan broj osoba. Podsjetio je i on na set mjere kojim je sačuvan veliki broj radnih mjesta koja su bili ugrožena nakon pojave Covida-a.
Župan Kolar se zahvalio poduzetnicima i obrtnicima budući su oni, mišljenja je, ključni za ovako dobre rezultate.
-Mjere Vlade bile su vjetar u leđa, ali obrtnici i poduzetnici su zaslužni za kontinuirano otvaranje novih radnih mjesta – izjavio je Kolar. Najavio je da nas u budućnosti očekuje uvoz radne snage što se u određenoj mjeri već događa. Zaključio je kako mu u izvješću nedostaje podatak o rastu prosječne plaće gdje je u Krapinsko-zagorskoj županiji napravljen veliki iskorak.
-Rast prosječne plaće siguran je pokazatelj koliko su obrtnici i poduzetnici napravili iskorak – završio je Kolar dodajući da su tome doprinijele i aktivnosti Županije.
skalajdzija/sjever.hr 23.05.2022.