Svi pričaju o demografskim mjerama. Što i kako pomoći mladima da ostanu u Hrvatskoj ili da se vrate u Hrvatsku oni koji su otišli. Do sada se puno pričalo o mjerama u vidu potpora obiteljima s troje ili više djece, jedinice lokalne samouprave nagrađuju roditelje novorođenih beba, sufinanciraju vrtiće, sufinanciraju nabavu radnih bilježnica, sufinanciraju školsku prehranu, sufinanciraju prijevoza, stipendije… Postoje raznorazne potpore, ali postoji jedna koja bi pomogla brojnim roditeljima.
Statistika govori da je sve više razvoda u Hrvatskoj. Tako mnoge samohrane majke, nazvati ćemo ih samohrane jer je uglavnom na njima sav teret odgoja djece, ostaju same, praktički financijski nezaštićene dok statistika precizno pokazuje da u manjem broju djeca ostaju s ocem.
Iako sudovi rade svoj dio posla, određuju se iznosi alimentacija, određuju se planovi viđanja djece s drugim roditeljem s kojim više djeca ne žive. Sve to jako lijepo izgleda na papiru, ali vrlo rijetko se isti i provode.
Neslužbena istraživanja i podaci pojedinih udruga govore da mnogi roditelji koji su dužni plaćati uzdržavanje djece izbjegavaju tu obavezu iako su najglasniji kada traže sva prava.
Praksa pokazuje da nečesto oni koji rade kod privatnika uglavnom dogovaraju prijavu na minimalac kako bi što manje plaćali uzdržavanje istovremeno, ističu osobe koje se bave tom problematikom. Također, iskustva mnogobrojnih samohranih roditelja govore da oni koji trebaju plaćati uzdržavanje za djecu imaju percepciju da plaćaju drugome roditelju njihove provode.
-Nisu izuzetci ni oni koji rade u državnoj službi. Izbjegavaju plaćanja uzdržavanja, plate kada im se prohtije, ponekad ni cijeli iznos odjednom, jer si sami izračunaju koliko je za dijete potrebno. I tako je to godinama unazad i tako će biti do daljnjeg - neslužbeni su podaci o kojima je dosada bilo malo riječi u javnosti.
A što preostaje roditeljima čiji bivši partneri neredovito izvršavaju svoje zakonske obveze:
Ukoliko obveznik plaćanja uzdržavanja za maloljetno dijete ne ispunjava svoju zakonsku obavezu, roditelj s kojim dijete stanuje ima mogućnost, a zapravo i obvezu pokušati prisilnim putem, pokretanjem ovršnog postupka protiv obveznika uzdržavanja odnosno postupka izravne naplate putem Financijske agencije, naplatiti predmetno potraživanje. U tom slučaju roditelj s kojim dijete stanuje mora uz Zahtjev za izravnu naplatu na FINA-u predati pravomoćno sudsko rješenje ili pravomoćnu sudsku presudu kojom je obvezniku uzdržavanja utvrđen iznos uzdržavanja, kao i dospijeće pojedinih obroka uzdržavanja - navodi v.d. ravnateljica Centra za socijalnu skrb Varaždin, Jasenka Franjčec te nastavlja:
Ukoliko ovršni postupak ne rezultira naplatom, najčešće zbog nepostojanja računa ovršenika ili nedostatnih novčanih sredstava, roditelj s kojim dijete stanuje, ima mogućnost kod Centra za socijalnu skrb podnijeti zahtjev za priznavanje prava na privremeno uzdržavanje, kao zakonski zastupnik djeteta. Člankom 7. stavkom 4. Zakona o privremenom uzdržavanju (NN 92/14) određeno je da dijete ima pravo na privremeno uzdržavanje ako obveznik uzdržavanja ne ispunjava, u cijelosti ili djelomično svoju obvezu uzdržavanja dulje od tri mjeseca neprekidno od dana pokretanja ovršnoga postupka radi ostvarivanja uzdržavanja. Također, ukoliko obveznik uzdržavanja ne izvršava svoju obavezu, sukladno članku 288. st. 2. Obiteljskog zakona (NN 103/15, 98/19), dužni su ga uzdržavati baka i djed po tom roditelju, dakle roditelj s kojim dijete stanuje trebao bi u tom slučaju od roditelja obveznika uzdržavanja sudskim putem tražiti uzdržavanje. Nadalje, obzirom je čl. 172. st. 2. Kaznenog zakona povreda dužnosti uzdržavanja maloljetnog djeteta propisana kao kazneno djelo, roditelj s kojim dijete stanuje dužan je protiv obveznika uzdržavanja u slučaju neizvršavanja svoje obveze podnijeti kaznenu prijavu, ili istu podnosi Centar za socijalnu skrb ukoliko ima saznanja o neizvršavanju obveze - pojašnjava Franjčec.
No, često sve ove zakonske mogućnosti "padaju u vodu" zbog raznih razloga,a najviše trpe sama djeca. Zbog toga se u zadnje vrijeme postavlja pitanje, budući su se ove zakonske mogućnosti u više navrata pokazale nedostatnim, je li rješenje administrativna zabrana?
Zašto nitko nikada nije dao prijedlog da se nakon donošenja Rješenja o razvodu braka i Plana o skrbništvu djece, roditelju koje mora plaćati uzdržavanje automatski ne stavi administrativna zabrana!? Ako banke traže administrativne zabrane za kredite, raznorazne pretplate, zašto se ne bi stavili administrativna zabrana za plaćanje alimentacije. Na taj način mnoga djeca bila bi zaštićena i ne bi bila ugrožena od siromaštva, ali i vrijeđanja ostale djece jer im roditelj ne može više priuštiti ono što je možda prije mogao. Mnoga djeca razvedenih roditelja bila bi zaštićena negativnih emocija u vlastitom domu u kojem bi trebali pronalaziti sigurnost i zaštitu.
s. kalajdžija/sjever.hr Foto ilustracija 10.11.2020.