Apsolutni temperaturni rekordi srušeni su u srijedu u Belgiji, Nizozemskoj i Njemačkoj, a u četvrtak se u zapadnoj Europi pritisnutoj žegom očekuje daljnji porast temperature, prenosi Jutarnji list.
Na jugu Nizozemske, u Gilze Rijenu, izmjereno je 38,8 Celzijevih stupnjeva, što je najviše dosad. Zadnji rekord zabilježen 1944. bio je 38,6 stupnjeva, objavio je nizozemski Kraljevski meteorološki zavod (KNMI).
I u Belgiji, gdje je zbog vrućine prvi put oglašen ‘crveni’ alarm, srušen je povijesni rekord sa 38,9 Celzijevih stupnjeva izmjerenih u Kleine-Brogelu, na sjeveroistoku zemlje, što je ‘najviše od početka mjerenja 1833.’, istaknuo je David Dehenauw, glavni prognostičar u Kraljevskom meteorološkom zavodu (IRM).
U Njemačkoj je 40,5 stupnjeva izmjereno u Geilenkirchenu, čime je pao rekord od 40,3 stupnjeva koliko je 2015. izmjereno u Bavarskoj.
No, najgore tek dolazi jer meteorolozi najavljuju porast temperature do petka. Pariz će u četvrtak najvjerojatnije premašiti rekord iz 1947. kad je izmjereno 40,4 stupnja. U Francuskoj je ‘narančasti’ alarm oglašen za velik dio teritorija - na sjeveru zemlje, ali i u prijestolnici.
- Ovo je prvi put da toplinski val zahvaća sjever naše zemlje gdje stanovnici nisu navikli na takvu vrućinu. Zato vas molim da udvostručite pažnju - istaknula je ministrica zdravstva Agnes Buzyn.
U više francuskih gradova u utorak je srušen apsolutni temperaturni rekord, napose na jugozapadu.
U Njemačkoj je za čitavu zemlju izdano upozorenje zbog vrućine. Meteorološka stanica u Bonnu zabilježila je u srijedu oko 14 sati 39.2 Celzijeva stupnja. Jezera i rijeke privukli su velik broj kupača pa se od utorka navečer utopilo troje ljudi. U četvrtak se očekuje porast temperature do 41 stupanj.
Udruga za zaštitu životinja Peta pozvala je 12 njemačkih zooloških vrtova da pošalju svoje polarne medvjede u sjevernije zemlje zbog toplinskog vala, rekavši da su u smrtnoj opasnosti. Zoološki vrt u Hamburgu odgovorio je da medvjedima nije previše vruće i da su im dali posebnu poslasticu zbog vrućine - smrznutu ribu, meso i povrće.
I Velika Britanija će ‘najvjerojatnije potući rekord zabilježen u srpnju, 36,7 stupnjeva, a postoji i mogućnost rušenja apsolutnog temperaturnog rekorda od 38,5 stupnjeva’, objavila je britanska meteorološka služba (Met Office).
Londonska policija u srijedu je priopćila da traga za trima osobama koje se vode kao nestale, a kupale su se u Temzi.
I Luksemburg, koji očekuje temperature više od 35 stupnjeva, objavio je u srijedu da je izdao crveni alarm.
U Italiji su vlasti u srijedu također oglasile najviši, treći stupanj opasnosti od toplinskog udara za pet gradova - Bolzano, Bresciju, Firencu, Perugiju i Torino.
Napokon, za polovinu Švicarske oglašen je narančasti stupanj opasnosti od toplinskog udara i državna meteorološka služba predviđa ‘veliko otapanje snijega na planinskim vrhuncima’ gdje će izoterma 0 Celzijevih stupnjeva u srijedu prolaziti na neuobičajeno velikoj visini od 4800 m, što je više od najvišeg vrhunca u zemlji.
Upozorenja i bombastične vijesti o promjenama vremena možda i ne trebaju čuditi budući da su znanstvenici otkrili da globalno zatopljenje ove brzine i opsega ne mogu usporediti ni sa kojim sličnim događajem u posljednjih 2.000 godina. Dokazali su da oscilacije zabilježene u povijesti poput ‘Malog ledenog doba’ nisu ni blizu razmjera zatopljenja koje se događa posljednjih sto godina, piše BBC.
Istraživanje je pokazalo da je trenutna stopa zagrijavanja viša od bilo koje ranije u povijesti. Premda su skeptici pokušavali osporiti dramatičnost globalnog zatopljenja argumentima da su se oscilacije događale i ranije, znanstvenici su ovime dokazali da se s ovakvim promjenama još nismo suočili.
Promatrajući klimatsku povijest u protekle dvije tisuće godina, od ‘Toplog rimskog perioda’ između 250. i 400. godine pa do ‘Malog ledenog doba’ u kojem su od 15. stoljeća dvjesto godina temperature lagano opadale, otkrili su da se ništa od toga nije dogodilo na globalnoj razini. Pritom su proučavali oko 700 klimatskih povijesnih zapisa, te godove stabala, koralje i slojeve jezera.
Tako je primjerice ‘Malo ledeno doba’ bilo najizraženije na području Tihog oceana u 15. stoljeću dok je u Europu promjena stigla u 17. stoljeću. Štoviše, promjene se nijednom nisu dogodile na više od polovice planeta, a najveće je područje zahvatio ‘Srednjovjekovni topli period’ koji se od 950. do 1250. godine protezao na 40% Zemljine površine. Današnje globalno zatopljenje, za usporedbu, zahvaća većinu svijeta.
- Otkrili smo da su se najtopliji periodi u dva tisućljeća dogodili u 20. stoljeću i zahvaćaju više od 98% planeta. To također dokazuje da antropogeno (uvjetovano čovjekom) globalno zatopljenje nije samo prvo i jedinstveno u povijesti kad govorimo o apsolutnim temperaturama, nego takvu rasprostranjenost nismo vidjeli u posljednjih 2.000 godina - stoji u znanstvenom radu objavljenom u časopisu Nature.
Premda nisu poseban segment istraživanja posvetili faktorima utjecaja te nisu imali namjeru dokazati da je zatopljenje u ovom stoljeću uvjetovao isključivo čovjek, dokazi su se sami nametnuli. Prije industrijske ere najvažniji utjecaj na klimu imali su vulkani. Dokaze da je Sunčevo zračenje utjecalo na globalne temperature nisu pronašli.
Brojni su znanstvenici impresionirani kvalitetom nove studije objavljene u tri članka - jednim u časopisu Nature i dvama u Nature Geoscience (prvi, drugi).
- Ovaj bi znanstveni rad konačno trebao zaustaviti skeptike koji tvrde da su ove promjene dio normalnog klimatskog ciklusa - rekao je prof. Mark Maslin sa Sveučilišta u Londonu (University College London) za BBC.
www.sjever.hr/jutarnji.hr 25.07.2019.